Hrvatska može zajedno!

Nacionalna konferencija za socijalni dijalog u Sektoru osobnih usluga, podsektor frizerstvo i kozmetika, održala se je u Crikvenica te je trajala dva dana, 05. i 06. srpnja 2016 godine.

 

 

Predavači na konferenciji:

 

Prim.dr.sc. Jelena Macan, dr.med.

Dr.sc. Veda Marija Varnai, dr.med

Željka Babić, mag.pharm.

Marija Kujundžić Brkulj, ing.med.lab.dijag.

Vatroslav Subotić, stručnjak iz područja socijalnog dijaloga

Jelena Pavičić, stručnjakinja iz područja obrazovanje za tržište rada

Jure Biloglav, stručnjak iz područja obrazovanja u Republici Hrvatskoj – Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO)

Ivana Graf, stručnjakinja iz područja obrazovanje za tržište rada

 

Teme koje su se obrađivale:

 

• Aktivnosti  i smjernice za provođenje Europskog okvirnog sporazuma o zaštiti i sigurnosti na radu u Frizerskom sektoru na nacionalnoj razini
• Najvažniji profesionalni zdravstveni rizici frizera i kozmetičara
• Sprječavanje štetnih učinaka kemikalija na zdravlje ljudi –  EU propisi
• Najčešći zdravstveni poremećaji vezani uz rad frizera i kozmetičara
• Nasljeđe kao čimbenik rizika za pojavu zdravstvenih poremećaja vezanih uz rad
• Aktualno stanje zdravlja i zaštite kože na radu u frizerskih i kozmetičkih učnika u RH
• Nastavak aktivnosti za unapređivanje zdravlja i zaštite na radu u Sektoru osobnih usluga
• Europski socijalni dijalog u Sektoru osobnih usluga
• Perspektive socijalnog dijaloga u Republici Hrvatskoj u Sektoru osobnih usluga-podsektor frizerstvo i kozmetika
• Frizer/ka – regulirana profesija u Hrvatskoj i Europskoj uniji
• Uvod u hrvatski kvalifikacijski okvir
• Hrvatski kvalifikacijski okvir: standard zanimanja frizer/ka u poveznici s Europskim sporazumom o implementaciji Europskoga frizerskog okvira
• Hrvatski kvalifikacijski okvir: standard kvalifikacije frizer/ka i upis u Registar HKO-a:  Sektorsko vijeće osobne usluge

 

Zaključci sa Nacionalne konferencije za socijalni dijalog u Sektoru osobnih usluga-podsektor frizerstvo i kozmetika „Hrvatska može zajedno“

 

 

Na dvodnevnoj Nacionalnoj konferenciji koja se održala u Crikvenici, sumirani su rezultati jednogodišnjih aktivnosti na provođenju projekta „Možemo zajedno – Prvi korak ka učinkovitom socijalnom dijalogu u Hrvatskoj“, te se kroz prezentacije i diskusije po pojedinim temama došlo do slijedećih zaključaka:

-podsektor  frizerstva i kozmetike opterećen je nizom problema koji se učinkovito i efikasno mogu rješavati jedino kroz socijalni dijalog

-razvijanjem socijalnog dijaloga  u ovom podsektoru socijalni partneri bi dobili priliku biti sukreatori politika koje se odnose  na njihovu djelatnost, umjesto objekata zakonodavnih aktivnosti postali bi aktivni subjekti svoje profesionalne budućnosti

–kako bi socijalni dijalog bio dugoročno održiv socijalni partneri moraju uspostaviti pravilan ciklus njegova odvijanja – kroz raspravu i pregovaranje trebaju postići sporazum, a nakon toga moraju voditi računa o ispunjenju sporazuma i vrednovanju postignutoga

-da bi se mogao započeti voditi socijalni dijalog  socijalni partneri Hrvatski sindikat male privrede, obrtništva uslužnih djelatnosti i stranih predstavništava HSMP i UPOZMP Udruga poslodavaca u obrtništvu, zadrugarstvu i malom poduzetništvu, trebaju pristupiti formiranju Socijalnog  vijeća za osobne usluge – podsektor frizerstvo i kozmetika- pri Samostalnoj službi za socijalno partnerstvo Ministarstva rada i mirovinskog sustava

-socijalno vijeće osniva se putem sporazuma koji kao izraz svoje slobodne volje potpisuju predstavnici oba socijalna partnera

–sporazum bi trebao biti trajnog karaktera i označio  bi početak trajne suradnje dva socijalna partnera  čiji bi rad trebao dovesti do poboljšanja stanja u ovom podsektoru, a zajednički napori doveli bi  do  dobrobiti  poslodavaca, radnika i klijenata, a u konačnici i države

-oba socijalna partnera trebaju jačati svoje članstvo i administrativne kapacitete za uspješno vođenje socijalnog dijaloga, te isto tako trebaju pristupiti u članstvo europskih udruga (UNI-Hair&Beauty i Coiffure-EU)

-uključiti se u sektorski socijalni dijalog  pri Europskoj komisiji (EC), te rad Europskog Saveza za naukovanja EAfA (European Alliance for Apprenticeships), koji okuplja vlade, zemalja članica s drugim ključnim dionicima, kao što su poduzeća, socijalnii partneri, komore, institucije strukovnog obrazovanja (VET), regije, predstavnike organizacija mladih, radi jačanja kvalitete, ponude i slike naukovanja u Europi, te omogućavanja razmjene i mobilnosti hrvatskih frizerskih i kozmetičkih radnika i učenika

 –socijalni dijalog  treba biti usmjeren prvenstveno  na najvažnije probleme koji su se iskristalizirali tijekom provođenja Projekta a to su:

• obrazovni sustav i sustav naukovanja – utvrđivanje indikatora za podizanje kvalitete naukovanja
• zaštita zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu
• poboljšanje nacionalnog zakonodavstva za MSP – malo i srednje poduzetništvo i nacionalnog sektorskog zakonodavstva

-predstavnici socijalnih partnera trebaju se uključiti u rad Sektorskog vijeća za osobne usluge pri Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta-zanimanje frizer nalazi se među više od 250 reguliranih profesija u RH i stoga bi bilo važno uspostaviti sustav EHC-Europskog sporazuma o primjeni europskih frizerskih certifikata čiji je cilj poboljšanje cjelokupne kvalitete i ugleda frizerskih usluga u Europskoj uniji, te olakšavanje fleksibilnosti i mobilnosti  frizera kroz bolju transparentnost i usporedivost  nacionalnih sektorskih znanja i vještina s EKO-Europskim kvalifikacijkim okvirom (EQF-European Qualifications Framework)

–sustav naukovanja frizera u RH treba biti što sličniji sustavu u ostalim zemljama članicama EU, a socijalni partneri će nastojati kroz socijalni dijalog uspostaviti centre za vježbanje i edukaciju kakvi postoje u drugim članicama EU

-naglasak u budućem razvoju obrazovanja za zanimanje frizer treba usmjeriti na razvijanju kompetencija koje su podloga za cjeloživotno  učenje  i koje omogućuju brzu prilagodbu promjenama na tržištu rada

-treba uključivati mlade frizere u međunarodna natjecanja među kojima je najpoznatije EuroSkills  koje promiče standarde i vještine u strukovnim zanimanjima

–EU-OSHA-Europska agencija za zaštitu na radu konstatirala je da su frizeri izloženi značajnim zdravstvenim rizicima i problemima, te da  unaprjeđenje uvjeta rada u tom sektoru mora postati najznačajniji prioritet

-u tu svrhu socijalni partneri će nastojati osigurati primjenu alata OIRE za procjenu opasnosti i rizika u frizerskim salonima

-osim kožnih bolesti u frizerstvu se vrlo često javljaju i bolesti mišića i bolesti zglobova-navedeni zdravstveni problemi imaju za posljedicu dugotrajna bolovanja, nižu produktivnost  rada i rano izlaženje radnika iz tog sektora (prijevremeno umirovljenje, mala mirovina, rizik od siromaštva)

–medicinska istraživanja provedena u RH, a koja su postala relevantna i u europskim okvirima pokazuju da oko 37% frizera oboli od kožnih bolesti prouzrokovanih obavljanjem frizerskih poslova, a 19% učenika oboli već tijekom naukovanja, što je alarmantan podatak i traži hitnu i sveobuhvatnu akciju socijalnih partnera i svih ostalih dionika (škola, liječnika, državnih institucija) kako bi se ovaj problem sveo na najmanju moguću razinu

–temeljnu procjenu rizika za zanimanje frizer  treba provesti u okviru socijalnog dijaloga uz pomoć relevantnih institucija i stručnjaka, te tražiti izmjenu nacionalnih propisa i Pravilnika (jer postojeći nije prilagođen obrtnicima i malim poslodavcima)

-socijalni partneri trebaju podržati napore Sektorskog odbora EC- Hair & Beauty za što skorijim prihvaćanjem Europskog okvirnog sporazuma o zaštiti zdravlja i sigurnosti u sektoru frizerstva od strane Europske komisije i Vijeća,  kako bi isti postao dio obaveznog zakonodavstva EU,  ali trebaju i nastojati što više iz tog Sporazuma primijeniti u Hrvatsku, prenoseći dobre prakse dobivene iz Belgije, te ostalih zemalja članica EU

–budući da je provođenje ovog Projekta rezultiralo velikim sinergijskim efektima svih dionika u smislu jačanja svijesti o potrebi zajedničkog rješavanja problema u ovom podsektoru, socijalni partneri će nastojati sudjelovati i u ostalim projektima koji mogu doprinijeti jačanju socijalnog dijaloga